MARKO PELJHAN: Teritorija 1995

kuda.

Salon Muzeja savremene umetnosti
Pariska 14, Beograd
www.msub.org.rs

MARKO PELJHAN: Teritorija 1995
(3/12/10 – 16/01/11)

Otvaranje izložbe: petak, 3. decembar, 2010. u 20:00 časova

Zadovoljstvo nam je da Vas pozovemo na javno vođenje kroz izložbu Teritorija 1995 i razgovor sa umetnikom, Markom Peljhanom.

Subota, 4. decembar 2010. godine u 13:00 časova

Rad Marka Peljhana stoji u relaciji nauke i umetnosti. Peljhan sprovodi istraživanja u oblasti izvođenja, primene tehnologije, radija, zvuka, videa, filma, predavanja i situacija. U svojim istraživanjima Peljhan pokušava da pronađe alternativne tehnologije i sisteme komunikacije koji bi mogli da upotrebljavaju i ljudsko telo i tehnologiju kako bi aktivno beležili utiske iz sredine i pretvarali je u prostor za nove mogućnosti. Od sredine 1990-ih, on istražuje različite formate samoorganizacije i osnovao je nekoliko umetničkih i tehnoloških organizacija kao što su Projekt Atol, ili tekući mobilni laboratorijski projekat Makrolab. Peljhan je suosnivač i programski koordinator u Ljudmili (Ljubljana Digital Media Lab).

Marko Peljhan jedan je od inicijatora projekta Electronic Media Monitoring koji je prikazan na izložbi World Information Org/Svet informacija 2000. godine u Briselu, a zatim i 2003. godine u Srbiji (Muzej Vojvodine, mart/april i Muzej savremene umetnosti, Beograd, april/maj). Ovaj projekat se sastojao od procesa nadgledanja medija. Od tada ovaj projekat se razvio u mobilnu tehnologiju nadgledanja medija koja se koristi u različitim geografskim područjima. Glavna aktivnost projekta Electronic Media Monitoring jeste nadgledanje satelitskih baziranih medija na što je moguće široj geografskoj površini, arhiviranje satelitski baziranog programiranja, praćenje satelita, eksperimentalni Satciom projekat i mapiranje prostora cele Evrope.

U Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu Peljhan će se predstaviti radom Teritorija 1995 (2009) koji je predhodno izlagao na 11. Bijenalu savremene umetnosti u Istambulu (2009) i u manjem obimu na izložbi Srbija – najčešće postavljena pitanja (Austrijski Kulturni Forum, 2010, Njujork). U radu Teritorija 1995. Peljhan pokušava da rekonstruiše kretanja trupa za vreme vojnih operacija i masovnih pogubljenja u ratu u bivšoj Jugoslaviji, i donosi jedan arhiv dokumenata o masakru i njegovim posledicama, analizirajući međunarodnu ulogu i odgovornost u ovom ratu, i načine na koje su korišćene najsavremenije tehnike modernog ratovanja. Teritorija 1995 jeste instalacija zasnovana na dugoročnom istraživačkom projektu u vezi s masakrom u Srebrenici jula 1995, kada je ubijeno više od 8.000 ljudi. Taj masakr, kao i izgon između 25 i 30 hiljada civila, dogodio se uprkos činjenici da su Ujedinjene nacije prethodno proglasile Srebrenicu „bezbednom zonom“, i odigrao se u prisustvu naoružanih mirotvoraca UN-a iz Holandije. Rad se temelji na sveobuhvatnom istraživanju događaja, uključujući i dokumenta dobijena od Međunarodnog tribunala za zločine u bivšoj Jugoslaviji i Međunarodnog suda pravde u Hagu.

Rad Teritorija 1995 se sastoji od 12 tabli koje analiziraju komunikacije, komandne i kontrolne mreže vojske u napadu i prikazuju konkretne presretnute informacije, kao i položaje i operacije presretača. Drugi deo rada sastoji se od dokumenata i beležnica koje su sastavile jedinice bosanske vojske za taktičko presretanje, audio snimaka i rekonstrukcija komunikacionih linkova i izveštaja o stručnim svedočenjima koji su deo slučajeva koji se vode protiv počinioca tog genocida u Međunarodnom tribunalu za zločine u bivšoj Jugoslaviji. Treći deo rada predstavlja ogromna biblioteka i prostorija za čitanje koje otkrivaju širi kontekst zločina i bacaju svetlost na njegove žrtve, njihovo stradanje i počinioce.

MARKO PELJHAN

Marko Peljhan rođen je 1969. u Nojoj Gorici, u Sloveniji. Po profesiji je pozorišni i radio režiser, osnovao je umetničko-tehnološku organizaciju Zavod Projekt Atol početkom 1990-ih i suosnovao jednu od prvih medijskih laboratorija u Istočnoj Evropi, LJUDMILU (Ljubljana Digital Media Art) 1995. godine. Od 1997. do 2007. godine, radio je na Makrolabu, jedinstvenom projektu usredsređenom na telekomunikacije, migracije i istraživanja sistema vremenskih prilika na relaciji umetnosti i nauke, kao i na projektu Interpolarna transnacionalna umetničko-naučna konstelacija u okviru programa Međunarodna polarna godina, a ujedno je i koordinator umetničko-naučno-taktičkog medijskog projekta Inicijativa za perspektivu Arktika usredsređenog na globalni značaj geopolitičke, prirodne i kulturne sfere Arktika.

Peljhan je takođe bio direktor leta na deset umetničko-naučnih paraboličnih oglednih letova u saradnji sa inicijativom Multidisciplinarno istraživanje mikrogravitacije i centrom za obuku kosmonauta Jurij Gagarin, kada su stvarani uslovi da umetnici rade u promenljivim uslovima gravitacije.

Dobitnik je brojnih nagrada za svoj rad, uključujući i nagradu Zlatna Nika 2001, na festivalu Ars elektronika, zajedno s Karstenom Nikolajem za njihov rad, Polar ; UNESCO nagradu za digitalne medije za Makrolab 2004. i nagradu Prešernove fondacije 2007. Tokom 2008, Peljhan je bio postavljen za jednog od ambasadora interkulturalnog dijaloga pri Ujedinjenim nacijama.

Njegovi radovi bili su izlagani u inostranstvu na mnogim bijenalima i festivalima (Venecija, Kvangdžu, Brisel, Manifesta, Johanesburg, Istanbul), na izložbi documenta X u Kaselu, nekolikim izložbama ISEA, nekolikim prezentacijama Ars elektronike i najvećim muzejima, kao što su P.S.1 MOMA, Novi muzej savremene umetnosti, Kiasma, ICC NTT Tokio i drugi.

Peljhan ima radno mesto na postdiplomskim studijama na Kalifornijskom univerzitetu u Santa Barbari pri odsecima za umetnost i medijsku umetnost i tehnologiju, a 2008. postavljen je i za saupravnika Instituta za istraživanja u umetnosti pri Kalifornijskom univerzitetu, gde radi kao koordinator inicijative Integrativne metodologije umetnosti i nauke.

Od svojih ranih izvođačkih radova, Peljhan se bavi sukobima u bivšoj Jugoslaviji sa veoma određenog stanovišta taktičkih medija.

Živi i radi u Ljubljani i Santa Barbari.

....................................

Produkcija: ZAVOD PROJEKT ATOL-Slovenija

Podrška: Ministarstvo kulture Republike Slovenije i Muzej savremene umetnosti, Beograd

Hvala: ALJOŠA ABRAHAMSBERG, C-ASTRAL d.o.o, PALETA d.o.o, ANDREJ BIZJAK, SAMO STOPAR