Legat Bogdanke i Dejana Poznanovića

  • kuda.
  • kuda.

Vrlo značajne osobe na našoj kulturnoj sceni poslednjih decenija XX veka, bili su Bogdanka i Dejan Poznanović. Oni su svojim radom na 'Tribini mladih' predstavljali društvene integratore tadašnje kulturne scene u Novom Sadu sa kulturnim prostorom Jugoslavije i Evrope. Poznanovići su bili jedni od osnivača 'Tribine mladih', koja je promovisala nova shvatanja u umetnosti i književnosti nasuprot zvaničnoj propagandi 'socijalistickog realizma'. 'Tribina' je tada bila mesto susreta nosioca novih tendencija u kulturi, kao što su Vasko Popa, Oskar Davičo, Miodrag Pavlović, Branko Miljković, Tomaž Šalamun, Michelangelo Pistoleto, Marina Abramović, slovenački, makedonski, hrvatski i umetnici sa celokupnog prostora Jugoslavije. U periodu od 1954. godine, Tribina je predstavljala mesto integracije umetnika iz Novog Sada i Vojvodine, čiji je kritički i konceptualni rad uticao na formiranje jedinstvenog kulturnog identiteta ovih prostora. Među tim umetnicima su Slavko Bogdanović, Miroslav Mandić, Slobodan Tišma, Mirko Radojičić, Čeda Drča, Vladimir Kopicl, grupa Bosch+Bosch, grupa OHO, itd.

Bogdanka Poznanović je bila urednica 'Likovnog salona' na Tribini mladih koju je u potpunosti otvorila novim umetničkim tendencijama. Uporedo je razvijala svoju umetničku karijeru, koja je na početku bila okrenuta slikarstvu, da bi kasnije u svoj rad uvela interdisciplinaran pristup, kombinujući fotografiju, koncept i video izraz. Ona je jedan od prvih umetnika koji se bavila 'Mail Artom' kao novom, konceptualnom kategorijom. Svoj rad je usavršavala na brojnim specijalističkim putovanjima i boravkom u različitim evropskim i svetskim institucijama. Dvadeset godina svog rada je posvetila profesorskoj karijeri na novosadskoj akademiji, gde je prvi put na prostoru cele Jugoslavije uspostavila predmet interdisciplinarnih istraživanja. Danas živi u Novom Sadu.

Dejan Poznanović je bio glavni i odgovorni urednik književnog časopisa 'Polja' u periodu od 1958. do 1962. godine, u doba kada je taj casopis aktivno objavljivao stvaralaštvo slovenačkih, hrvatskih, makedonskih umetnika i umetnika iz Vojvodine. Aktivno se bavio prevodilačkim radom sa slovenačkog, makedonskog i ruskog jezika. U njegovom prevodu izvodene su na Sterijinom pozorju drame 'Kongres' Primoža Kozaka (1969) i 'Oslobođenje Skoplja' Dušana Jovanovića (1979). Prvi je preveo tekstove sa slovenačkog jezika o radu konceptualne grupe 'OHO', čime je uticao na njihovu promociju i povezivanje sa ostalim tendencijama konceptualne umetnosti u tadašnjoj Jugoslaviji. Svoj književni rad je objavljivao u brojnim časopisima, medu kojima su Delo, Student, Vidici, Politika, Polet, Borba, Književnost, Književna Reč, Scena, Književne novine, Letopis Matice srpske, itd . Preminuo je 1996. godine u Novom Sadu.

Individualni i rad u okviru 'Tribine mladih' Bogdanke i Dejana Poznanovića imao je izrazitu integratorsku ulogu. Njihov svestrani angažman je povezivao i kreirao savremeni kulturni prostor, čija je autentičnost očuvana u bogatoj dokumentaciji događaja, izložbi, diskusija, performansa, akcija, razgovora, itd.

Legat Bogdanke i Dejana Poznanovića predstavlja jedinstven materijal koji svedoči o ovom plodnom periodu naše kulturne prošlosti. Legat sadrži veliki broj autentičnih knjiga i kataloga, knjiga sa ličnim posvetama, pisama, fotografija, negativa, slajdova, video traka, SVHS, VHSC i audio traka, ploča, fotokopija, originalnih umetničkih radova, itd. Jedan deo legata (ukupno 658 naslova) Dejana i Bogdanke Poznanović se vec nalazi u kuda.org biblioteci i medijateci. Ona je time obogaćena ekskluzivnim, autentičnim i raritetnim materijalima (katalozi, knjige, fotokopije) koji do sada nisu bili dostupni javnosti, a koji predstavljaju jedine primerke te vrste na našim prostorima. Legat obuhvata period umetničke prakse i teorije šezdesetih i sedamdesetih godina XX veka u našoj zemlji, regionu i evropi. Dokumentacija je jedinstvena po značajnim događajima, kao što je učestvovanje naših konceptualnih umetnika na Bijenalu mladih u Parizu 1971. godine, predavanje Josepha Beuysa u SKC-u u Beogradu, ili ulični performansi, akcije i alternativne forme teatra izvodene u Novom Sadu, itd. Čuvanje i promovisanje legata Bogdanke i Dejana Poznanovića je dugoročan projekat koji će publici učiniti dostupnim ovaj jedinstveni materijal. Po njegovom preuzimanju, neophodno je sprovesti nekoliko koraka: njegovu sistematizaciju, obradu i arhiviranje, što će doprineti dostupnosti legata širokom krugu ljudi.