POLITIČKE PRAKSE (POST-) JUGOSLOVENSKE UMETNOSTI

“Političke prakse (post-) jugoslovenske umetnosti”

(Konceptualna umetnost, novi mediji, jugoslovenski i (post-) jugoslovenski film, post-socijalizam – istorijski revizionizam – socijalistički modernizam)

Projekat “Političke prakse (post-) jugoslovenske umetnosti” je dugoročni projekat u okviru kojeg četiri nezavisne kulturne institucije iz regiona sarađuju kroz multidisciplinarno istraživanje, mapiranje i analizu istorijskih, društveno-političkih i ekonomskih uslova koji vode ka današnjoj konstelaciji umetničkih praksi, intelektualne i kulturne produkcije u post-socijalističkom prostoru bivše Jugoslavije ili “jugoistočne Evrope”, odnosno “Zapadnog Balkana”.

“Zašto (post-) jugoslovenski politički kontekst?”
Nakon dekade ratova i političkih nemira, geo-politički i kulturni prostor bivše Jugoslavije zadobija novi oblik. Iako danas svi akteri političke elite u bivšim jugoslovenskim republikama proglašavaju svoju vernost/privrženost/odanost projektu Evropske unije, politička stvarnost i kulturne politike ostaju samo-ograničavajuće, autistične i neprijateljski usmerene ka većini oblika regionalne razmene. S jedne strane, zvanične lokalne kulturne politike još uvek više vrednuju projekte i programe koji ciljaju na stvaranje snažnih i isljučujućih naconalnih identiteta. S druge strane, iako elite prepoznaju potrebu za intenzivnom regionalnom razmenom kao neophodnom uslovu za pridruženje Evropskoj uniji, kad god se spomene bilo kakva regionalna saradnja, kažu da niko ne namerava da uradi bilo šta što bi podsećalo na koncept bivše Jugoslavije kao “zatvora nacija”. Sve u svemu, preovlađujuće mišljenje o bivšoj Jugoslaviji i socijalističkom projektu važi za apsolutno negativno.

Namera istraživanja “Političke prakse u (post-) jugoslovenskoj umetnosti” je kritičko sagledavanje nasleđa kulturnih, umetničkih i intelektualnih projekata u bivšoj Jugoslaviji, kao i ekstrahovanje pozitivnih i vrednih aspekata ovih praksi. Umesto praktikovanja neo-liberalne i multikulturalne politike folklorističkog “upoznavanja onog Drugog/ih” i života sa njima u vrsti mirne koegzistencije – što očigledno ide ruku-pod-ruku sa još uvek preovlađujućim nacionalizmom i šovinizmom, fokus je na mogućnosti ponovnog uspostavljanja kreativnih i progresivnih iskustava koja su postojala na kulturnoj, umetničkoj i intelektualnoj sceni bivše Jugoslavije. Stoga, u okviru istraživanja istorijskih i političkih, umetničkih i kulturnih procesa u bivšoj Jugoslaviji i kako se na iste gleda danas, namera je da se izađe iz “slepe ulice” dvostruke uvezanosti globalnog neoliberalizma i lokalnog etno-nacionalizma. Uobičajeni post-socijalistički diskurs afirmiše dominantni neo-liberalni pogled na socijalistički jugolovenski modernizam kao jednostrano totalitaran i autoritaran. Takođe, lokalni nacionalisički i šovinistički diskursi predstavljaju jugoslovenski socijalizam kao obično sredstvo komunističke tiranije i diktature. Upravo je to tačka konvergencije post-socijalističkih neo-liberalnih i nacionalističkih diskursa. Projekat “Političke prakse u (post-) jugoslovenskoj umetnosti” je posvećen ponovnom otkrivanju i problematizovanju političkog konteksta kulturne, umetničke i intelektualne produkcije kao suprotnom pomenutom pojednostavljujućem stanovištu.

Ovaj projekat nastoji da otvori novi kritički “treći” prostor kao najbolji način za uspostavljanje produktivne i trajne kulturne saradnje u regionu. Iz tog razloga smatramo da kritičko istraživanje društvenog i kulturnog nasleđa jugoslovenskog modernizma može predstavljati značajan resurs današnje umetničke, kulturološke i intelektualne regionalne saradnje.

"Zašto političke prakse umetnosti?"
U navedenom kontekstu, nameće se potreba za re-definicijom odnosa između politike i umetnosti ustanovljene savremenim kuratorskim i umetničkim kritičkim praksama u (post-) jugoslovenskom kulturno-političkom prostoru. Te prakse još uvek duguju klasičnim paradigmama istorije umetnosti, koja objašnjava društvene i političke potencijale umetnosti kroz mehanizme umetanja umetničke prakse u telo dnevne politike i istorijskog setting-a. Objekat analize ovde je način na koji posebna umetnička formulacija reprezentuje svoj društveno okruženje i date političke okolnosti. U centru pažnje je reprezentacija (to jest, transmisija i komentarisanje postojećih relacija u svetu). Upravo je to razlog zašto se u većini interpretacija umetnost ponaša kao odvojena od društva, kao njegova ogledalo-reprezentacija, kao nešto što dolazi “nakon” što se istorija već dogodila. Ista logika se primenjuje u nedavnom setu istočno-evropskih i balkanskih izložbi, gde su umetnički radovi predstavljeni (prema citatu Dana Perjovščija) kao “dokumenti” političkih i istorijskih procesa pada realnog socijalizma, raspada istočne sfere, ratova i konflikta, nacionalnih politika, itd. Ova tendencija se reflektuje u savremenoj umetničkoj produkciji, gde se umetnici pojavljuju u njima datim ulogama.

Ovo istraživanje koristi diskurzivne, analitičke i objašnjive mogućnosti savremene umetnosti da ukaže na hegemonu poziciju pojma “Zapadna Evropa”, artikulišući subjekat iz perspektive “kulturnih radnika” koji pripadaju širokom kulturno-geografskom kompleksu koji nazivamo evropskim ne-Zapadom. Nasuprot pojmovima Balkan, Istočna Evropa, Srednji Istok, Mediteran, Nova Evropa, post-komunitičke zemlje, itd., čije geografije osciluju u odnosu na hegemone geo-političke aspiracije, “Zapadna Evropa” je zapravo definisana kao čista geografska teritorija, identifikovana kroz ekonomske parametre, rezultirajući reduktivnom pretpostavkom svoje geografije, politike, rase, religije, itd., dok su Zapadna društva (takođe) prožeta antagonozmima i upravo su ti antagonizmi (klasa, tradicija-normalizacija, nacionalno-globalno, otvorenost-zatvorenost, nacionalna i religijska ekskluzivnost, multi-kulturalizam i tolerantni rasizam, itd.) konstitutivni za svako savremeno društvo.

U ovakvom okruženju, umetnost i kultura su instrumentalizovani kao sredstva medijacije između razvijenog liberalno-kapitalističkog Zapada i post-komunističkih društava koja “još uvek treba da se integrišu u liberalno-demokratski svet slobodnog tržišta i ljudskih prava”. Protiv razumevanja kulturnog domena baziranog na pojmu identiteta, naročito nacionalnog identiteta, ovo istraživanje želi da napravi preokret od paradigme umetnost-kao-reprezentacija ka umetnost-kao-politička praksa.

Organizacije koje učestvuju u projektu
Magazin “Prelom” je ustanovljen 2001 godine kao projekat Centra za savremenu umetnost Beograd, i od samog početka je prostor za kritičko preipitivanje političkih konstelacija između umetnosti, filma i društvene teorije u savremenom, post-socijalističkom kontekstu. Tokom poslednjih pet godina (sedam izdanja u pet serija) magazin je uspeo da okupi individualce, grupe i inicijative iz bivše Jugoslavije i šire oko kolektivnog napora da se problematizuje, teoretizuje i da se bori protiv različitih, heterogenih i paradoksalnih formi savremenog neo-liberalnog kapitalizma. Leta 2004. godine, Prelom magazin je izgubio svoju institucionalnu podršku i urednički odbor odlučuje da osnuje nezavisnu organizaciju - PRELOM KOLEKTIV (www.prelomkolektiv.org), kao izdavača i postavljajuči osnove za integraciju i proširenje aktivnosti iza same izdavačke delatnosti magazina (izložbe, konferencije, diskusije, akcije, itd.).

Što, kako i za koga (WHW) je ne-profitna organizacija za vizuelnu kulturu i kuratorski kolektiv formiran 1999. godine u Zagrebu. Od maja 2003. godine, WHW vodi program “Galerije Nova” – ne-profitne, gradske galerije. Svi projekti ove grupe nastaju kao platforma za diskusiju relevantnih društvenih tema kroz umetnost, teoriju i medije, kao i model za kolaboraciju i razmenu know-how između kulturnih organizacija različitih pozadina. Pored izložbi, WHW organizuje predavanja i diskusije na kojima učestvuju internacionalni umetnici, kuratori i teoretičati kulture, uređuju publikacije i knjige o savremenim kulturnim praksama i teoriji kulture, radio emitovanju, projekcijama i javnim nastupima.

SCCA (Sarajevo Center for Contemporary Art) / pro.ba (multimedijalna produkcija centra) (www.pro.ba) je osnovan 1996. godine i od tada radi kao ne-profitna, nezavisna institucija. To je mobilni umetnički centar, komplementaran i alternativan već postojećim umetničkim institucijama. Mnoge izložbe koje SCCA organizuje se često održavaju na različitim i javnim lokacijama u gradu. Promena okoline, re-lokacija iz umetničkih prostora (galerija) ka neformalnim i javnim prostorima je uticala na stvaranje nove umetničke scene. Rađanje ovog novog koncepta ne potiče samo iz promene umetničke paradigme, već iz promene u načinu razumevanja funkcije umetnosti i kulture, kao i proširenje samog značenja umetnosti. SCCA ujedinjuje funkciju institucije (informacije/dokumentacija/edukativni centar) i aktivnog učesnika na umetničkoj sceni (produkcijiski centar). Razvija dvosmernu komunikaciju između bosanskih i internacionalnih umetničkih organizacija i promoviše nove forme umetnosti izvan teritorijalnih granica. Tokom 1998. godine, u okviru SCCA osnovan je multimedijalni laboratorij pod nazivom “pro.ba”. Kao multimedijalni produkcijiski departman, pro.ba je producirala nove radove u novim medijima, ohrabrujući studente da realizuju sopstvene projekte uz pomoć digitalne tehnologije. Tokom godina laboratorij je razvio bogatu video produkciju u kojoj je učestvovalo više od 50 mladih umetnika. Takođe, pro.ba producira TV emisiju o umentosti i kulturi koja se redovno emituje na nacionalnoj televiziji Bosne i Hercegovine.

Centar za nove medije_kuda.org je organizacija koja okuplja umetnike, teoretičare, medijske aktiviste, istraživače i široku publiku na polju informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT - Information and Communication Technologies). U tom smislu, kuda.org je posvećen istraživanju novih kulturnih odnosa, savremene umetničke prakse i društvenih tema. Aktivnost rada kuda.org je posvećena pitanjima uticaja elektronskih medija na društvo, na kreativnu upotrebu novih komunikacijskih tehnologija i na savremenu kulturnu i društvenu politiku. Neke od glavnih tema su interpretacije i analize istorije i značaja informacijskog društva, potencijala same informacije i rasprostranjenosti njenog uticaja na političke, ekonomske i kulturne odnose u savremenom društvu. Centar za nove medije_kuda.org otvara prostor za kulturu dijaloga, alternativne metode obrazovanja i istraživanja. Društvena pitanja, medijska kultura, nove tehnologije umetnost, princip slobodnog softvera i softvera otvorenog kôda su oblasti kojima se kuda.org bavi.
www.kuda.org

Projekat “Političke prakse (post-) jugoslovenske umetnosti” se odvija u okviru projekta ALMOSTREAL. Projekat ALMOSTREAL kao deo svog umetničkog programa, inicirala je Evropska Kulturna Foundacija, Amsterdam.

kuda.produkcija