Ars Electronica festival, Linc, Gerfried Stocker (2003)

Biography: 

Od 1995. Gerfried Stocker je direktor Ars Electronica centra i umetnički direktor Ars Electronica festivala. Medijski umetnik i muzičar, diplomirao na institutu za telekomunikacijski inženjering i elektroniku u Gracu. Od 1990. radi kao nezavisni umetnik. 1991. osniva x-space, tim za realizaciju interdisciplinarnih projekata, u okviru koga su predstavljene brojne instalacije i performansi u oblasti interaktivnosti, robotike i telekomunikacija. http://www.aec.at

Gerfried Stocker
Summary: 

Tokom prezentacije, Gerfried Stocker je predstavio aktivnosti Ars Electronica festivala. On je predočio da Ars Electronica ime za određeni tip aktivnosti; ona nije samo festival, samo muzej ili samo organizacija. To je pre organizacija različitih aktivnosti koje imaju zajedničku temu, koja je umetnost, tehnologija i društvo, koja je započeta još 1979. godine. Ars Electronica festival je nastao u doba rane kompjuterizacije i digitalizacije, nekoliko godina pre nego što je IBM na tržište 'izbacio' prvi PC kompjuter. U ranom periodu razvoja Ars Electronice, ona je prepoznata kao značajna tačka ne samo za industriju, nauku i tehnologiju, već takođe i za umetnost, kulturu i za samo društvo. Ars Electronica je mesto za razmenu informacija, za kritičku analizu, za diskusiju o tome kako tehnologija menja našu kulturu i društvo. To je bio glavni fokus Ars Electronice u prethodnih 25 godina. Počev od 1979. godine, ovaj festival predstavlja jednu od najznačajnijih manifestacija umetnosti novih medija, ukazujući na njenu blisku vezu sa tehnologijom i društvom generalno. U tom periodu svake godine Linc postaje bitna tačka na mapi novih tehnologija i umetnosti, gde se istovremeno dešava niz diskusija, simpozijumi, forumi, brojne izložbe, performansi i koncerti. Godinama unazad, festival Ars Electronica je 'uokviren' odgovarajućom temom koja pokušava da odrazi najnovija i najznačajnija dešavanja na granici umetnosti i tehnologije. Neke od tema koje su bile fokus dosadašnjih festivala su: Memesis, Wired World, Infowar, Life-science, Next sex, Unplugged, i one su uvek opšte, u smislu da postavljaju uopštena pitanja o datoj temi nedajući odgovore, čime cela 'smotra' ostaje na nivou konstatacije. Svake godine, festival lansira nov, vrlo širok okvir kao svoju temu, dodirujući bitna pitanja poput digitalnog jaza, problema kontrole i nadzora, sputavanja slobodnog protoka informacija, digitalnih ljudskih prava, ideje Free softvera, itd. Vrlo često su ovi ključni izrazi uključeni u koncept festivala, ali ono što je na festivalu znalački predstavljeno prvenstveno je umetnost novih medija, odnosno jedan njen deo koji se često vrlo ne-kritički odnosi prema novim tehnologijama.

Tokom 25 godina, Ars Electronica je razvila različite modele i strategije. 1987. godine uspostavljena je internacionalna nagrada za digitalnu umetnost, dok je 1996. godine osnovan Ars Electronica centar, "muzej budućnosti", sa stalnom postavkom radova digitalne umetnosti. Po Stockerovim rečima, Ars Electronica centar ima jak edukativni karakter za lokalnu zajednicu. Takođe, tu postoji i futurelab, interdisciplinarna, medijska laboratorija kao potencijalni resurs za istraživanja, umetničku produkciju, itd. Ono što je posebno interesantno je pozicija institucije Ars Electronica u Lincu, bivšem centru metalne industrije u Austriji. Tokom sedamdesetih godina, nakon zatvaranja metalne industrije, Linc je preorijentisao svoj fokus na predstavnike svetske elektronske industrije. Istovremeno, gradska vlada je ulagala u razvoj u univerzitet i u kulturu. Kao posledica toga, Ars Electronica se pojavila i uspela da ukaže na zajedničke tačke tehnologije, umetnosti i poslovanja. Ona je svoje aktivnosti kreirala bipolarno, s jedne strane je predstavljala kompleksna naučna dostignuća, ali je istovremeno radila na kreiranju popularnog i atraktivnog okruženja za lokalnu zajednicu. Stvaranje veza između umetnosti i biznisa je jedan od glavnih ciljeva Ars Electronice. Stocker je naglasio činjenicu da vrlo mali broj umetnika, svega 1,5% uspeva da obezbedi životne uslove od umetnosti. Ovo bi trebalo da bude prilika za umetnike da obezbede novac ustupajući svoj kreativni talenat industriji. Takođe, kao direktor festivala, Stocker je duboko svestan da ovakav nacin može biti pun kompromisa, koji mogu doneti u pitanje neke prioritete. Ipak, grad Linc je vlasnik institucije Ars Electronica, tako da joj ta činjenica daje bazičnu nezavisnost od zahteva industrije i sponzora.