Znanje kao zajedničko dobro!

Šta je civilno društvo saznalo iz Snoudenovih obelodanjivanja? Da li je kroz njihov uticaj stvoren osnov za promene, ili se politički potencijal ovih istorijskih objava tek treba ostvariti?

Otkrivanja dokumenata NSA uzbunjivača Edvarda Snoudena daju nam uvide u prekomerni kontrolni aparat kojim upravlja dominantna supersila našeg vremena, SAD. U tom smislu, dokumenti označavaju jednu novu eru: moglo bi se reći da sada živimo u post-snoudenovskom svetu. Ipak, većinu vremena mi samo pasivno svedočimo o dobro orkestriranim medijskim objavama - ako uopšte i obraćamo pažnju na to. Kako da prevaziđemo takve dileme? Kako bismo mogli da stvorimo post-snoudenovski svet?

Kada postavljamo ovakva pitanja, na to se odmah nadovezuje neophodost da se raspravlja i o vrednostima demokratija i javnih struktura, koja se pak trenutno ne odvijaju u masovnim medijima. Tokom tog procesa, morali bismo da resetujemo (promenimo) agendu. Do dan danas, narativi Snoudenovih obelodanjivanja uglavnom se vrte oko individualnih/privatnih problema, a ne oko zajedničkih/javnih tematika. Tačnije, u prvom planu je privatnost (koja na kraju krajeva pripada domenu ličnog, bilo da se odnose na obelodanjivanja ili ne). Nasuprot tome, rasprave o vrednosti demokratije i javnih struktura mogle bi u prvi plan da dovedu pitanja kolektivnog osnaživanja - time i mogućnosti i strategije za zajedničko kreiranje post-soudenovskog sveta.

Između ostalog, osnova za jednu takvu mogućnost je otvoren i trajni pristup Snouden fajlovima. Trenutno ne postoji javna arhiva dokumenata koje je obelodanio Edvard Snouden. Umesto toga, fajlovi su ostali segmentovani, sačuvani i arhivirani od strane nekoliko novinara i medija.

Ipak, pojedine inicijative su počele da prikupljaju i arhiviraju fajlove koje su objavile medijske kuće. Međutim, situacija je daleko od idealne, jer ne samo da se ometa slobodan pristup javnim informacijama, već se i zamagljuje način na koji bismo kolektivno mogli da transformišemo dokumenta u stvarno znanje - drugim rečima, u zajednička dobra koja bi mogla da služe kao osnova za stvarnu promenu trenutnog stanja stvari...

To bi mogao da bude jedinstven momenat u istoriji. Suočavamo se sa mnogim neizvesnostima, jer u ovom digitalnom dobu ideje o javnosti i pristupačnosti prolaze kroz duboke preokrete. Digitalne avangarde i tradicionalne javne ustanove se podejdnako suočavaju sa istom situacijom: kako možemo da čuvamo i održavamo kulturu i oblike znanja kao zajedničko dobro?...Kao mogućnost za nov ugao gledanja, predlažemo da istražimo značenja koncepta zajedničkog dobra, tako što ćemo ispitati one oblike znanja, tehnologije i života koji se danas nalaze i postoje u domenu privatizovanih uslova, ali koji se u budućnosti mogu otvoriti u domen kolektivnog.

 

(*odlomak iz knjige Vodič kroz Snouden fajlove (A field Guide to the Snowden Files) od Berliner Gazette, strana 128-129.)

 

 

Tekst i uredništvo:

Magdalena Taube and Krystian Woznicki