Alinejin video kurs savremene umetnosti: Pojmovna mapa udruživanja umetnika & Diskurzivne artikulacije udruživanja umetnika

Udruženje kustosa Alineja najavljuje Alinejin video kurs savremene umetnosti

 

Pojmovna mapa udruživanja umetnika

kurs vode Simona Ognjanović i Stevan Vuković

 

Utorak, 25. september 2018.

Vreme: 20:00 – 22:00h

Mesto: SKC Filmforum, Kralja Milana 48, Beograd

 

Tema ovog predavanja su umetnička dua, grupe, kolektivi, platforme i incijative. Predavanje ima za cilj da na praktičnim primerima, prikazanim putem video isečaka, analizira osnovnu mapu pojmova kojima se danas u standardnom tehničkom jeziku istorije i teorije umetnosti imenuju načini udruživanja i zajedničkog delovanja u savremenoj umetnosti.

Pitanja koja će biti postavljena su: Po čemu se razlikuju radovi nastali kao rezultat aktivnosti i procesa unutar umetničkih dua, grupa, kolektiva, platformi ili incijativa, od radova koji su nastali kao proizvoda prakse solo umetnika? Po čemu se načini i efekti delovanja pluralnih subjekata imenovanih navedenim pojmovima među sobom razlikuju? Na kakvom prostoru iskustva počivaju takvi pojmovi koji se danas uglavnom koriste da označe pojave koje pokušavaju da ponude alternative ideologiji individualizma u umetnosti, kulturi i društvu? Na koja se nasleđa nadovezuju i kako? Kakav horizont očekivanja nude? Kakve strukture međusobnih odnosa se razvijaju na osnovu grupnih intencija i zajedničkih ciljnih orjentacija, i kako one utiču na način na koji konkretan pluralni subjekt interveniše u polju umetnosti? 

 

 

****

 

Diskurzivne artikulacije udruživanja umetnika

kurs vode Simona Ognjanović i Stevan Vuković

 

Utorak, 30. oktobar 2018.

Vreme: 20:00 – 22:00h

Mesto: SKC Filmforum, Kralja Milana 48, Beograd

 

Cilj ovog predavanja je tumačenje mape diskurzivnih artikulacija načina zajedničkog delovanja u savremenoj umetnosti. Osnovna topologija udruživanja, obrađena u prethodnom predavanju, biće dodatno artikulisana uvođenjem u domen različitih diskursa, kao vrste društvenih veza ostvarenih efektima nekog specifičnog zajedničkog delovanja.

Pitanja koja će biti postavljena su: Ako već danas i jezik korporativnog sektora takođe koristi kao ključne reči participaciju, kolaboraciju, pa čak i kolektivitet, kako ipak očuvati i ona značenja tih reči koja su razvijana u otporu spram svih tih vrednosti koje taj sektor oličava? Koje vrste diskurzivnih artikulacija zajedničkog delovanja ipak mogu da izbegnu dodatnu eksploataciju sinergije u grupnom radu i unutrašnje solidarnosti kolektiva koji je bačen na tržište, a time i reintegraciju viška vrednosti koji on proizvodi u sistem baziran na nejednakosti? Da li se umetnici danas udružuju samo da bi bili uspešniji na tržištu, to jest da bi se zajedničkim snagama izborili za veću javnu vidljivost i za veći stepen prisustva u okviru dominantnog sistema, koji, pritom, uopšte nemaju nameru da preispituju, već da se zatečenoj hijerarhiiji pozicija sve više uspinju do onih koje su rezervisane za elitu? Da li je jedina alternativa tome udruživanje radi nalaženja idealnih sagovornika u dijalogu o tome kakva umetnost treba da bude ako uvaži sve relevantne istorijske i teorijske pretpostavke i distancira se od svih onih vrsta umetnosti koje smatraju za recidive prošlosti? Da li se i danas, kao u doba avangardi i neovangardi, umetnici udružuju i da bi provocirali, propitivali, dovodili u pitanje i destabilizovali sistem moći koji na svom putu kroz polje umetnosti zatiču? I konačno, da li se umetnici još udružuju i da bi kroz međusobne dijaloge, kao i kroz analizu svog mesta u sistemu prosto shvatili šta se oko njih dešava i da bi uvideli da li i kako mogu putem svoje umetnosti da deluju transformativno, i na taj način ujedno i emancipatorski?