Medijska ontologija, mapiranje društvene i istorije umetnosti u Novom Sadu

  • kuda.
  • kuda.
  • kuda.
  • kuda.
  • kuda.

Izložba Medijska ontologija, mapiranje društvene i istorije umetnosti u Novom Sadu do sada je predstavljena u:

- Stuttgart, na međunarodnoj izložbi „On Difference“, Vurttembergischer Kunstverein, maj - jul 2005.
Foto dokumentacija sa izložbe u Stuttgartu: http://vvv.kuda.org/node/657

- Beč, Galerija „Art Point“, Kultur Kontakt Austrija, maj 2006.

- Grac, Galerija i centar „Medien KunstLabor“, septembar 2006.

- Minneapolis, SAD, Galerija i centar „Midway Contemporary Art“, april-maj 2008.
Foto dokumentacija sa izložbe u Mineapolisu: http://vvv.kuda.org/?k=en/node/2099
Najava izložbe u Mineapolisu: http://vvv.kuda.org/?k=en/node/2066

Medijska ontologija - Mapiranje društvene i umetničke istorije 

Prema izjavi slovenačke umetničke grupe Irvin: Istorija nije data, treba je konstruisati; vidimo da istorija neoavangarde posle Drugog svetskog rata u Istočnoj Evropi još uvek nije napisana. To se posebno odnosi na lokalni kontekst Novog Sada, glavnog grada severne srpske pokrajine Vojvodine, gde lokalna umetnička infrastruktura i kritičari krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih nisu imali mehanizme i alate za obradu bogatih umetničkih i kulturnih aktivnosti koje su dešava se pred njihovim očima.

Neki od protagonista bili su članovi grupe KoD, grupe (E, grupe (E - KoD, Slobodan Tisma, Miroslav Mandić, Mirko Radojičić, Bogdanka Poznanović, Vladimir Kopicl, Slavko Bogdanović, Čedomir Drča, Tibor Varadi, Katalin Ladik i drugi). pojedinci koji su radili u sferi lingvistike, performansa, procesne umetnosti i konceptualne umetnosti sa jakim naglaskom na intertekstualnost i interdisciplinarnost.Jačan uticaj imao je filmska produkcija, takozvani 'crni talas' sa imenima poput Želimira Žilnika, Dušana Makavejeva ili Karpo Aćimović Godina.

Oni su delovali iz unutrašnjosti glavnih kulturnih i omladinskih državnih institucija, što je u to vreme bilo retko u Jugoslaviji i Istočnoj Evropi. Pošto je provokacija državnog aparata i ideologije prešla zamišljene granice tolerancije države, ona je reagovala, potvrđujući tako svoj položaj u hijerarhiji moći. Državni aparat je u potpunosti promenio uredništvo institucija i časopisa sa agentima i birokratama koji su zatvorili neke protagoniste scene i zabranjivali ili uništavali kritičke filmove.

Ovo specifično „kulturno nasleđe“ nestalo je iz javne sfere nakon intervencije države i postalo delom lokalne mitologije, krenulo u poricanje umetnosti uopšte, eskapizam i simboličku smrt utopije koja je imala sličnu sudbinu sa drugim utopijskim i avangardnim pokretima u sredinom sedamdesetih.

U današnje vreme savremena produkcija predstavlja radove u različitim medijima, Internetu, igrama, video zapisima, bežičnim tehnologijama, digitalnim goblenima. Dela se bave različitim aspektima kao što su: istočnoevropsko tržište umetnosti ili promenljive ideologije (Apsolutno), funkcionisanje savremenog kapitalizma u strateškim igrama (Eastwood), kriza konzumerizma (Vladan Joler), gotov video iz aviona američkog vazduhoplovstva koji je oboren tokom bombardovanja Novog Sada (kuda.org). Njihov rad korespondirao je sa aktivnošću i mrežom kuda.org i sa trenutnom praksom su konceptualni naslednici šezdesetih i sedamdesetih.

Pitanje takozvanih „novih medija“ kvantitativno je identično problemima s kojima se bavila neoavangarda šezdesetih i sedamdesetih godina tokom izvođenja eksperimenata sa instalacijama, video i elektronskim zvukom. Ovi problemi se bave pitanjem odnosa između medija i sadržaja, tj. Šta je novo u novim medijima. Istraživanje medija je istorija istraživanja komunikacije i ekstroverzije i samo po sebi, istovremeno traženje kanala za obraćanje masama i slanje poruke. Težnja avangarde da prodre u društvo i odvede ga do utopijskog projekta stvaranja pravednog društva usko je povezana sa istraživanjem medija. Sadržaj ove izložbe predstavlja različita istraživanja i eksperimente u novim medijima i svojevrsnu manifestaciju umetničke avangarde šezdesetih i sedamdesetih godina i savremene medijske umetnosti krajem 20. i u zoru 21. veka.

Kontekstualno, izložba Medijska ontologija - Mapiranje društvene i istorije umetnosti pridružuje se već postojećim istraživanjima i izložbi Kontinuirana umetnička klasa http://vvv.kuda.org/?k=node/541 o novosadskoj neoavangardi šezdesetih i 1970-ih. Izložba Ontologija medija nastavlja postojeća istraživanja i povezuje ih sa savremenim i novim medijskim praksama.

kuda.produkcija