WHW: Prizemna Amerika

kuda.

Izložba: Prizemna Amerika

Vyacheslav Akhunov, Jawad Al Malhi, Factory of Found Clothes, Inci Furni, Orkhan Huseynov, Tigran Khachatryan, Yuri Leiderman, Maha Maamoun, Vlado Martek, Darinka Pop-Mitic, Vahid Sharifian, SKART, Jinoos Taghizadeh, Guram Tsibakhashvili, Alexander Ugay, Yelena & Viktor Vorobyev

kustosice: Što, kako i za koga / WHW
Den Frie, Kopenhagen
3.7. - 8.8.2010.

Prizemna Amerika je naslov putopisa ruskog spisateljskog tandema Iljfa i Petrova iz 1936. Putujući kao službeni sovjetski pisci Sjedinjenim Američkim Državama u vrijeme Depresije, Iljf i Petrov na svoj karakteristično duhovit i satiričan način opisuju svoje avanture i upoznavanje s američkom kulturom i načinom života, ne sustežući se od kritike kako američke stvarnosti 1930-ih, tako ni od sovjetskih predrasuda o 'dekadentnom američkom kapitalizmu'. Upravo specifična otvorenost Iljfa i Petrova u prepoznavanju ne samo onoga što kulture međusobno razlikuje, nego i onoga što tu razliku čini produktivnom u shvaćanju fundamentalne istosti kao podloge internacionalne ljudske solidarnosti i napretka, razlog je preuzimanja naslova 'Prizemna Amerika' za projekt koji se sedamdesetak godina kasnije - ponovno u doba krize i ekonomske depresije - bavi pitanjima kulturnih razlika i konceptom kulture kao 'mosta' među kulturama.

Projekt je zamisljen kao refleksija specifičnog kustoskog istraživanja koje je kustoski kolektiv WHW obavio u sklopu priprema za 11. istanbulski bijenale (Istanbul, rujan - studeni 2009) u zemljama Bliskog Istoka, Centralne Azije, Kavkaza i Istočne Evrope. Istraživanje je bilo usmjereno na suvremenu umjetničku i kulturnu produkciju u regijama koje se u većoj ili manjoj mjeri bore s vlastitom nametnutom i/ili interioriziranom 'marginalnom' ili 'rubnom' pozicijom u odnosu spram zapadnoevropskog (ili sovjetskog) projekta modernizma, te u kojima je suvremena umjetnost u određenoj napetosti s idejama autentične, autohtone nacionalne kulture.

'Prizemna Amerika' propituje hegemonijske odnose međunarodne kulturne geo-politike i različite strategije opozicije hegemonijskim odnosima, bavi se pitanjima diskrepancije lokalne i međunarodne recepcije ('najteže je biti prorok u vlastitoj zemlji') i samom mogucnošću prozvodnje znanja u globalnim uvjetima suvremene kulturne produkcije. Sam naslov, koji upućuje na istraživanje Amerike a bavi se zemljama na rubovima evropskog moderniteta, ironični je komentar na potrebu da konstantno 'otkrivamo Ameriku' i ne dopustimo da kulturne predrasude određuju naše shvaćanje realnosti svijeta - osobito kada je riječ o nama samima.

kuda.produkcija